Programi životnih vještina za kronične mentalne bolesti
Abstract
Background
Most people with schizophrenia have a cyclical pattern of illness characterised by remission and relapses. The illness can reduce the ability of self‐care and functioning and can lead to the illness becoming disabling. Life skills programmes, emphasising the needs associated with independent functioning, are often a part of the rehabilitation process. These programmes have been developed to enhance independent living and quality of life for people with schizophrenia.
Objectives
To review the effects of life skills programmes compared with standard care or other comparable therapies for people with chronic mental health problems.
Search methods
We searched the Cochrane Schizophrenia Group Trials Register (June 2010). We supplemented this process with handsearching and scrutiny of references. We inspected references of all included studies for further trials.
Selection criteria
We included all relevant randomised or quasi‐randomised controlled trials for life skills programmes versus other comparable therapies or standard care involving people with serious mental illnesses.
Data collection and analysis
We extracted data independently. For dichotomous data we calculated relative risks (RR) and their 95% confidence intervals (CI) on an intention‐to‐treat basis, based on a random‐effects model. For continuous data, we calculated mean differences (MD), again based on a random‐effects model.
Main results
We included seven randomised controlled trials with a total of 483 participants. These evaluated life skills programmes versus standard care, or support group. We found no significant difference in life skills performance between people given life skills training and standard care (1 RCT, n = 32, MD ‐1.10; 95% CI ‐7.82 to 5.62). Life skills training did not improve or worsen study retention (5 RCTs, n = 345, RR 1.16; 95% CI 0.40 to 3.36). We found no significant difference in PANSS positive, negative or total scores between life skills intervention and standard care. We found quality of life scores to be equivocal between participants given life skills training (1 RCT, n = 32, MD ‐0.02; 95% CI ‐0.07 to 0.03) and standard care. Life skills compared with support groups also did not reveal any significant differences in PANSS scores, quality of life, or social performance skills (1 RCT, n = 158, MD ‐0.90; 95% CI ‐3.39 to 1.59).
Authors' conclusions
Currently there is no good evidence to suggest life skills programmes are effective for people with chronic mental illnesses. More robust data are needed from studies that are adequately powered to determine whether life skills training is beneficial for people with chronic mental health problems.
PICO
Plain language summary
Programi životnih vještina za kronične mentalne bolesti
Duševni poremećaji mogu uzrokovati poteškoće i prepreke u svim dijelovima života, čak i kod toliko jednostavnih aktivnosti kao što su kupanje, kupovanje, otvoreni razgovor s drugim ljudima, pranje zubi, čišćenje kuće, upravljanje novcem, sklapanje prijateljstava, brijanje i neovisan život. Problem s mentalnim zdravljem, u kombinaciji s nuspojavama mnogih lijekova antipsihotika, ograničava čovjekovu sposobnost da se brine za samog sebe, socijalizaciju s drugim ljudima, edukaciju ili razvoj karijere i pronalaženje posla.
Programi životnih vještina pokušavaju ublažiti neke od tih poteškoća poticanjem samostalnog življenja, i tako povećavajući kvalitetu života. Životne vještine često imaju nekoliko komponenata: komunikacija i razgovor; financijska svjesnost i upravljanje novcem; kućni poslovi (kao što su kuhanje, pranje suđa, usisavanje, pranje rublja i vođenje kućanstva); i osobna higijena (kao što su pranje, kupanje, pranje zubi, brijanje, češljanje kose i oblačenje). Druge životne vještine uključuju edukaciju za suočavanje sa stresom, kupovanje i jedenje zdrave hrane, svjesnost o vremenu, uzimanje lijekova, poboljšanje socijalnih vještina, korištenje javnog prijevoza i planiranje unaprijed.
Rehabilitacija ili poboljšanje kod duševnih bolesti napreduje sporo, složeno i teško. Postoji mnogo načina za poticanje pacijenata tijekom tog procesa, uključujući: kreativne terapije (likovna, drama, glazba, poezija, edukacija, ples, pjevanje); životne vještine (kao što je opisano); terapija utemeljena na radu za povećanje zapošljavanja; i rekreacijske aktivnosti (kao što su grupne šetnje, plivanje, sport, čitanje, pisanje dnevnika, gledanje televizije, odlaženje na zabave, događanja i dnevne izlete).
Ovaj Cochraneov sustavni pregled literature istražio je različite vrste rehabilitacijske terapije za ljude koji imaju problema s mentalnim zdravljem. Uspoređuje trening životnih vještina s radnom terapijom i vršnjačkom podrškom (gdje se skupina ljudi s mentalnim problemima ohrabruje da se međusobno pomažu). Također je provedena usporedba s uobičajenom skrbi. Cilj je i životnih vještina, i radne terapije i vršnjačke podrške promovirati zdravlje tako što se omogućujućie ljudima da se uključe u aktivnosti koje imaju svrhu i smisao.
Nakon analize literature, autori ovog sustavno pregleda literature zaključuju kako ne postoji velika razlika između pacijenata koji su dobili edukaciju iz životnih vještina, radnu terapiju, vršnjačku podršku i standardnu skrb. Upitno je treba li se na ljude staviti pritisak prisustvovanja aktivnostima životnih vještina ako ne znamo je li takav pristup bolesnicima koristan ili možda čak štetan. Profesionalci i korisnici usluga puno ulažu u životne vještine i to može koštati i vremena i novca. Međutim, kvaliteta znanstvenih dokaza je niska i nesigurna. Autori pregleda literature navode kako su životne vještine još uvijek jednostavan način terapije koji ima veliki potencijal i korist za ljude koji su gotovo potpuno onesposobljeni zbog mentalnih problema.
(Ovaj laički sažetak na engleskom originalu napisao je Ben Gray iz udruge Rethink Mental Illness). Sažetak napisao: Benjamin Gray, istraživač udruge Rethink Mental Illness. Kontakt: [email protected]
