Korištenje boljih statističkih formata za predstavljanje rizika i smanjenja rizika
Abstract
Background
The success of evidence‐based practice depends on the clear and effective communication of statistical information.
Objectives
To evaluate the effects of using alternative statistical presentations of the same risks and risk reductions on understanding, perception, persuasiveness and behaviour of health professionals, policy makers, and consumers.
Search methods
We searched Ovid MEDLINE (1966 to October 2007), EMBASE (1980 to October 2007), PsycLIT (1887 to October 2007), and the Cochrane Central Register of Controlled Trials (The Cochrane Library, 2007, Issue 3). We reviewed the reference lists of relevant articles, and contacted experts in the field.
Selection criteria
We included randomized and non‐randomized controlled parallel and cross‐over studies. We focused on four comparisons: a comparison of statistical presentations of a risk (eg frequencies versus percentages) and three comparisons of statistical presentation of risk reduction: relative risk reduction (RRR) versus absolute risk reduction (ARR), RRR versus number needed to treat (NNT), and ARR versus NNT.
Data collection and analysis
Two authors independently selected studies for inclusion, extracted data, and assessed risk of bias. We contacted investigators to obtain missing information. We graded the quality of evidence for each outcome using the GRADE approach. We standardized the outcome effects using adjusted standardized mean difference (SMD).
Main results
We included 35 studies reporting 83 comparisons. None of the studies involved policy makers. Studies of alternative formats for presenting risks focused on either diagnostic or screening tests. Participants (health professionals and consumers) understood natural frequencies better than percentages (SMD 0.69 (95% confidence interval (CI) 0.45 to 0.93)). In studies of alternative formats for presenting risk reductions of interventions, and compared with ARR, RRR had little or no difference in understanding (SMD 0.02 (95% CI ‐0.39 to 0.43)) but was perceived to be larger (SMD 0.41 (95% CI 0.03 to 0.79)) and more persuasive (SMD 0.66 (95% CI 0.51 to 0.81)). Compared with NNT, RRR was better understood (SMD 0.73 (95% CI 0.43 to 1.04)), was perceived to be larger (SMD 1.15 (95% CI 0.80 to 1.50)) and was more persuasive (SMD 0.65 (95% CI 0.51 to 0.80)). Compared with NNT, ARR was better understood (SMD 0.42 (95% CI 0.12 to 0.71)), was perceived to be larger (SMD 0.79 (95% CI 0.43 to 1.15)).There was little or no difference for persuasiveness (SMD 0.05 (95% CI ‐0.04 to 0.15)). The sensitivity analyses including only high quality comparisons showed consistent results for persuasiveness for all three comparisons. Overall there were no differences between health professionals and consumers. The overall quality of evidence was rated down to moderate because of the use of surrogate outcomes and/or heterogeneity. None of the comparisons assessed behaviour.
Authors' conclusions
Natural frequencies are probably better understood than percentages in the context of diagnostic or screening tests. For communicating risk reductions, relative risk reduction (RRR), compared with absolute risk reduction (ARR) and number needed to treat (NNT), may be perceived to be larger and is more likely to be persuasive. However, it is uncertain whether presenting RRR is likely to help people make decisions most consistent with their own values and, in fact, it could lead to misinterpretation. More research is needed to further explore this question.
Laički sažetak
Korištenje različitih statističkih formata za predstavljanje rizika i smanjenja rizika
Ovaj primjer prikazuje što su to statistički termini koji se koriste u ovom sažetku:
Čitate da je određena studija našla da je lijek za osteoporozu smanjio rizik od prijeloma kuka u sljedeće tri godine za 50%. Preciznije, 10% neliječenih osoba zadobilo je prijelom kuka kroz sljedeće tri godine u usporedbi s 5% osoba koji su uzimali lijek za osteoporozu svakog dana tijekom te tri godine. Stoga bi 5% ljudi (10% minus 5%) manje zadobilo prijelom kuka ako bi uzimali lijek 3 godine. Drugim riječima, 20 pacijenata treba uzimati lijek za osteoporozu kroz 3 godine da bi jedan dodatni pacijent izbjegao prijelom kuka. "Smanjuje rizikd or prijeloma za 50%" je statistički izraz koji predstavlja smanjenje relativnog rizika. "Pet posto ljudi manje bi zadobilo prijelom" je statistički izraz koji predstavlja smanjenje apsolutnog rizika. "Dvadeset osoba treba uzimati lijek za osteoporozu tijekom 3 godine da bi jedan dodatni pacijent izbjegao prijelom kuka" je statistički izraz koji predstavlja broj pacijenata koji treba liječiti (engl. number needed to treat, NNT).
Čitate da je druga studija utvrdila da je rizik od prijeloma kuka kroz tri godine među ljudima koji nisu uzimali lijek za osteoporozu 10%; drugi način prikazivanja tog rizika bio bi: 100 od 1000 ljudi koji ne uzimaju lijek za osteoporozu zadobit će prijelom rizika tijekom 3 godine. "10%" predstavlja postotak , dok "100 od 1000" predstavlja frekvenciju (učestalost).
Sažetak:
Zdravstveni radnici i laici mogu donijeti drugačije odluke ako im se isti rizik i smanjenje rizika predstave koristeći drugačije statističke formate. Temeljem rezultata 35 sudija u kojima je opisano 83 usporedbi, ovaj Cochrane sustavni pregled je utvrdio da se rizik od nekog zdravstvenog ishoda najbolje razumije ako se predstavi kao prirodna frekvencija nego kao postotak, ako se radi o dijagnostičkim pretragama i testovima probira (ranog otkrivanja bolesti). Kad se radi o intervencijama, u prosjeku ljudi smatraju da je smanjenje rizika veće i lakše ih je nagovoriti da prihvate neku zdravstvenu intervenciju kad se efekt prikazuje u relativnim pojmovima (npr. koristeći relativno smanjenje rizika koje predstavlja proporcionalno smanjenje) nego u apsolutnim pojmovima (npr. koristeći apsolutno smanjenje rizika koje predstavlja jednostavnu razliku). Nisu pronađene razlike između zdravstvenih radnika i laika u tom pogledu.Značaj ovih rezultat za kliničke i javnozdravstvene prakse je ograničen manjkom istraživanja o tome kako te različite prezentacije statističkih pojmova mogu utjecati na stvarno ponašanje. Međutim, rezultati ukazuju na jak logički argument da se rizik ne bi trebao prikazivati samo kao relativne vrijednosti jer te relativne vrijednosti ne dopuštaju korektne usporedbe korisnih učinaka i štetnih posljedica kao apsolutne vrijednosti.
Pogledajte Cochrane rječnik za daljnja objašnjenja statističkih pojmova korištenih u ovom sustavnom pregledu.
