Scolaris Content Display Scolaris Content Display

Benzodiazepini za liječenje agresivnosti i uznemirenosti uzrokovanih psihozom

Abstract

Background

Acute psychotic illness, especially when associated with agitated or violent behaviour, can require urgent pharmacological tranquillisation or sedation. In several countries, clinicians often use benzodiazepines (either alone or in combination with antipsychotics) for this outcome.

Objectives

To examine whether benzodiazepines, alone or in combination with other pharmacological agents, is an effective treatment for psychosis‐induced aggression or agitation when compared with placebo, other pharmacological agents (alone or in combination) or non‐pharmacological approaches.

Search methods

We searched the Cochrane Schizophrenia Group's register (January 2012, 20 August 2015 and 3 August 2016), inspected reference lists of included and excluded studies, and contacted authors of relevant studies.

Selection criteria

We included all randomised controlled trials (RCTs) comparing benzodiazepines alone or in combination with any antipsychotics, versus antipsychotics alone or in combination with any other antipsychotics, benzodiazepines or antihistamines, for people who were aggressive or agitated due to psychosis.

Data collection and analysis

We reliably selected studies, quality assessed them and extracted data. For binary outcomes, we calculated standard estimates of risk ratio (RR) and their 95% confidence intervals (CI) using a fixed‐effect model. For continuous outcomes, we calculated the mean difference (MD) between groups. If there was heterogeneity, this was explored using a random‐effects model. We assessed risk of bias and created a 'Summary of findings' table using GRADE.

Main results

Twenty trials including 695 participants are now included in the review. The trials compared benzodiazepines or benzodiazepines plus an antipsychotic with placebo, antipsychotics, antihistamines, or a combination of these. The quality of evidence for the main outcomes was low or very low due to very small sample size of included studies and serious risk of bias (randomisation, allocation concealment and blinding were not well conducted in the included trials, 30% of trials (six out of 20) were supported by pharmaceutical institutes). There was no clear effect for most outcomes.

Benzodiazepines versus placebo

One trial compared benzodiazepines with placebo. There was no difference in the number of participants sedated at 24 hours (very low quality evidence). However, for the outcome of global state, clearly more people receiving placebo showed no improvement in the medium term (one to 48 hours) (n = 102, 1 RCT, RR 0.62, 95% CI 0.40 to 0.97, very low quality evidence).
Benzodiazepines versus antipsychotics

For the outcome of sedation by 16 hours, there was no difference between haloperidol and benzodiazepine (n = 434, 8 RCTs, RR 1.13, 95% CI 0.83 to 1.54, low quality evidence). There was no difference in the number of participants who had not improved in the medium term (n = 188, 5 RCTs, RR 0.89, 95% CI 0.71 to 1.11, low quality evidence). However, one small study found fewer participants improved when receiving benzodiazepines compared with olanzapine (n = 150, 1 RCT, RR 1.84, 95% CI 1.06 to 3.18, very low quality evidence). People receiving benzodiazepines were less likely to experience extrapyramidal effects in the medium term compared to people receiving haloperidol (n = 233, 6 RCTs, RR 0.13, 95% CI 0.04 to 0.41, low quality evidence).

Benzodiazepines versus combined antipsychotics/antihistamines

When benzodiazepine was compared with combined antipsychotics/antihistamines (haloperidol plus promethazine), there was a higher risk of no improvement in people receiving benzodiazepines in the medium term (n = 200, 1 RCT, RR 2.17, 95% CI 1.16 to 4.05, low quality evidence). However, for sedation, the results were controversial between two groups: lorazepam may lead to lower risk of sedation than combined antipsychotics/antihistamines (n = 200, 1 RCT, RR 0.91, 95% CI 0.84 to 0.98, low quality evidence); while, midazolam may lead to higher risk of sedation than combined antipsychotics/antihistamines (n = 200, 1 RCT, RR 1.13, 95% CI 1.04 to 1.23, low quality evidence).

Other combinations

Data comparing benzodiazepines plus antipsychotics versus benzodiazepines alone did not yield any results with clear differences; all were very low quality evidence. When comparing combined benzodiazepines/antipsychotics (all studies compared haloperidol) with the same antipsychotics alone (haloperidol), there was no difference between groups in improvement in the medium term (n = 185, 4 RCTs, RR 1.17, 95% CI 0.93 to 1.46, low quality evidence), but sedation was more likely in people who received the combination therapy (n = 172, 3 RCTs, RR 1.75, 95% CI 1.14 to 2.67, very low quality evidence). Only one study compared combined benzodiazepine/antipsychotics with antipsychotics; however, this study did not report our primary outcomes. One small study compared combined benzodiazepines/antipsychotics with combined antihistamines/antipsychotics. Results showed a higher risk of no clinical improvement (n = 60, 1 RCT, RR 25.00, 95% CI 1.55 to 403.99, very low quality evidence) and sedation status (n = 60, 1 RCT, RR 12.00, 95% CI 1.66 to 86.59, very low quality evidence) in the combined benzodiazepines/antipsychotics group.

Authors' conclusions

The evidence from RCTs for the use of benzodiazepines alone is not good. There were relatively few good data. Most trials were too small to highlight differences in either positive or negative effects. Adding a benzodiazepine to other drugs does not seem to confer clear advantage and has potential for adding unnecessary adverse effects. Sole use of older antipsychotics unaccompanied by anticholinergic drugs seems difficult to justify. Much more high‐quality research is still needed in this area.

PICO

Population
Intervention
Comparison
Outcome

El uso y la enseñanza del modelo PICO están muy extendidos en el ámbito de la atención sanitaria basada en la evidencia para formular preguntas y estrategias de búsqueda y para caracterizar estudios o metanálisis clínicos. PICO son las siglas en inglés de cuatro posibles componentes de una pregunta de investigación: paciente, población o problema; intervención; comparación; desenlace (outcome).

Para saber más sobre el uso del modelo PICO, puede consultar el Manual Cochrane.

Benzodiazepini sami ili u kombinaciji s antipsihoticima u terapiji akutne psihoze

Istraživačko pitanje

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je usporediti smirujuće ili sedativne (pospanost) učinke benzodiazepina, primijenjenih samostalno ili u kombinaciji s drugim lijekovima, u usporedbi s učinkom placeba (lažni lijek), drugih lijekova ili liječenja bez lijekova, za ljude koji su agresivni ili uznemireni jer proživljavaju psihozu.

Dosadašnje spoznaje

Akutna psihoza je brzo pogoršanje mentalnog stanja u kojem se često gubi dodir sa stvarnošću. Ljudi mogu doživjeti zastrašujuće zablude ili halucinacije koje uznemiruju i mogu izazvati uznemireno ili agresivno ponašanje. U hitnim slučajevima, ova uznemirenost ili agresija mogu naštetiti osobi koja doživljava psihozu ili drugima oko njih. Mogu biti potrebna brza smirivanja ili sedacija lijekovima, kako bi se izbjegla takva šteta. Najčešći lijekovi koji se koriste za postizanje stanja smirenosti ili sedacije su benzodiazepini i oni se mogu davati sami ili u kombinaciji s antipsihoticima.

Pretraživanje literature

Izvorno pretraživanje za ovaj sustavni pregled provedeno je u siječnju 2012. godine, a potom su izvršena dva obnovljena pretraživanja u kolovozu 2015. i kolovozu 2016. godine. Ukupno je pronađeno 2,497 zapisa, koje su autori pregleda provjerili radi uključivanja ili isključivanja iz pregleda. Autori su uključili samo randomizirana klinička istraživanja (klinička istraživanja u kojima se ljudi nasumce stavljaju u jednu od dvije ili više skupina) koja su uključivala ljude s akutnom psihozom, a koji su imali uznemirenost, nasilno agresivno ponašanje (ili njihovu kombinaciju). Istraživanja su morala proučavati liječenje benzodiazepinima, bilo samostalno ili u kombinaciji s bilo kojim antipsihoticima, u usporedbi s placebom, samim antipsihoticima ili kombinacijom s drugim antipsihoticima/benzodiazepinima/antihistaminicima ili terapijama koje ne uključuju lijekove.

Ključni rezultati

Ukupno je uključeno 20 istraživanja. Sveukupno, kvaliteta dokaza bila je niska ili vrlo niska zbog ozbiljnog rizika od pristranosti i vrlo male veličine obuhvaćenih istraživanja. Nije bilo jasne razlike u poboljšanju između benzodiazepina i placeba, benzodiazepina i antipsihotika, ili benzodiazepina zajedno s antipsihoticima i samih benzodiazepina ili samo antipsihotika. Kada su se benzodiazepini uspoređivali s kombinacijom antipsihotici/antihistaminici, ljudi koji su primali samo benzodiazepin imali su manju vjerojatnost za poboljšanje stanja, ali dokazi su bili niske razine kvalitete. Samo je jedno istraživanje pokazalo niži učinak kombinacije benzodiazepin/antipsihotik, u odnosu na kombinaciju antihistaminik/antipsihotik. Međutim, dokazi su vrlo niske kvalitete. Što se tiče nuspojava, ljudi koji su primali benzodiazepine u usporedbi s antipsihoticima, imali su manji rizik od pojave simptoma kao što su drhtanje, tremor i nejasan govor, dok su rezultati uzrokovane sedacije bili nejasni.

Zaključci

Postojeća istraživanja nisu dovoljno informativna da bi podržala ili opovrgnula upotrebu samih benzodiazepina ili kao dodatak drugim lijekovima, kada je potrebno hitno smirenje ili sedacija lijekovima. Iako sami benzodiazepini mogu uzrokovati manje nuspojava u usporedbi sa starijim antipsihoticima, kada se dodaju drugim lijekovima, to može dovesti do nepotrebnih nuspojava. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se pružili kvalitetni dokazi sa čvrstim zaključcima u svrhu poboljšanja kliničke prakse i preporuke za brzo smirivanje ljudi sa psihozama koji su agresivni ili uznemireni.