Scolaris Content Display Scolaris Content Display

Injekcijska skleroterapija za proširene vene

Esta versión no es la más reciente

Abstract

disponible en

Background

Injection sclerotherapy is widely used for superficial varicose veins. The treatment aims to obliterate the lumen of varicose veins or thread veins. There is limited evidence regarding its efficacy.

Objectives

To determine whether sclerotherapy is effective in improving symptoms and cosmetic appearance and has an acceptable complication rate; to define rates of symptomatic or cosmetic varicose vein recurrence following sclerotherapy.

Search methods

The Cochrane Peripheral Vascular Diseases Group searched their Specialised Register, the Cochrane Central Register of Controlled Trials (The Cochrane Library, Issue 4, 2006), MEDLINE and EMBASE (both inception to October 2006) and reference lists of articles. Manufacturers of sclerosants were contacted for additional trial information.

Selection criteria

Randomised controlled trials (RCTs) of injection sclerotherapy versus graduated compression stockings (GCS) or 'observation', or comparing different sclerosants, doses, formulations and post‐compression bandaging techniques on people with symptomatic and/or cosmetic varicose veins or thread veins were considered for inclusion in the review.

Data collection and analysis

Data were extracted by authors and Review Group Co‐ordinators independently.

Main results

Seventeen studies were included. One study comparing sclerotherapy to GCS in pregnancy found that sclerotherapy improved symptoms and cosmetic appearance. Three studies comparing sodium tetradecyl sulphate (STD) to alternative sclerosants found no significant differences in outcome or complication rates; another study found that sclerotherapy with STD led to improved cosmetic appearance compared with polidocanol, although there was no difference in symptoms. Sclerosant plus local anaesthetic reduced the pain from injection (one study) but had no other effects. Two studies compared foam‐ to conventional sclerotherapy; one found no difference in failure rate or recurrent varicose veins; a second showed short‐term benefit from foam in terms of elimination of venous reflux. The recanalisation rate was no different between the two treatments. One study comparing Molefoam and Sorbo pad pressure dressings found no difference in erythema or successful sclerosis. The degree and duration of elastic compression had no significant effect on varicose vein recurrence rates, cosmetic appearance or symptomatic improvement.

Authors' conclusions

Evidence from RCTs suggests that the choice of sclerosant, dose, formulation (foam versus liquid), local pressure dressing, degree and length of compression have no significant effect on the efficacy of sclerotherapy for varicose veins. The evidence supports the current place of sclerotherapy in modern clinical practice, which is usually limited to treatment of recurrent varicose veins following surgery and thread veins. Surgery versus sclerotherapy is the subject of a further Cochrane Review.

PICO

Population
Intervention
Comparison
Outcome

El uso y la enseñanza del modelo PICO están muy extendidos en el ámbito de la atención sanitaria basada en la evidencia para formular preguntas y estrategias de búsqueda y para caracterizar estudios o metanálisis clínicos. PICO son las siglas en inglés de cuatro posibles componentes de una pregunta de investigación: paciente, población o problema; intervención; comparación; desenlace (outcome).

Para saber más sobre el uso del modelo PICO, puede consultar el Manual Cochrane.

Plain language summary

Injekcijska skleroterapija za proširene vene

Proširene (varikozne) vene su uvećane, vidno kvrgave, vijugave vene, obično na nogama. Mogu uzrokovati bol, osjećaj žarenja, bol i svrbež, kao i generaliziranu bol, težinu ili otekline na nogama, noćne grčeve i sindrom nemirnih nogu. Mala je povezanost između tih simptoma i opsega ili veličine proširenih vena koje, poput manjih venskih abnormalnosti kao što su mrežaste vene ili vensko crvenilo, mogu biti estetski neprivlačne. Nošenje čarapa s graduiranom kompresijom jedno je od rješenja.

Injekcijska skleroterapija može se koristiti za površne proširene vene, tvrdokorne ili rekurentne postoperativne vene, kao i mrežaste vene u svrhu uništavanja proširenih vena. Iritabilne tekućine, poput natrijevog tetradecil sulfata (STD), ubrizgavaju se u proširenu krvnu žilu. Nakon toga, na mjestu injekcije mogu se primijeniti kompresijski i tlačni zavoji, ili krep zavoji, elastični zavoji ili kompresijske čarape. Zavoji mogu uzrokovati nelagodu i oticanje stopala, te se mogu i odviti i skliznuti. Moguće komplikacije skleroterapije uključuju stvaranje krvnih ugrušaka, obojenje kože, upale, ulceracije i oštećenja tkiva te reakcije na sklerozirajući agens.
U ovaj pregled uključeno je sedamnaest randomiziranih kontroliranih istraživanja s više od 3300 ljudi. Jedno istraživanje uspoređivalo je skleroterapiju i kompresijske čarape u trudnoći, te je pronašlo da skleroterapija poboljšava simptome i estetski izgled. Nije bilo sveukupne koristi od korištenja alternativnih agensa u usporedbi s natrijevim tetradecil sulfatom (četiri istraživanja) ili bilo kakvih dokaza da je pjena bolja od tekućine (dva istraživanja). Dodavanje lokalnog anestetika sklerozirajućem agensu smanjilo je bol injekcije u jednoj studiji. Ni vrsta, ni trajanje elastične kompresije (sedam istraživanja) ili vrsta tlačnog jastučića (jedno istraživanje) nakon skleroterapije nije imala bilo kakav jasan učinak na učinkovitost skleroterapije, na stope recidiva proširenih vena, estetski izgled, simptomatsko poboljšanje ili na komplikacije. Mnogo uključenih istraživanja napravljeno je 1980‐ih i postoje vrlo ograničeni dokazi po kojima bi se mogla procijeniti zasluga skleroterapije za liječenje proširenih vena ili usporediti graduirane kompresijske čarape sa učincima skleroterapije. Nije bilo kontroliranih istraživanja koja su uspoređivala skleroterapiju za mrežaste vene s laserskim liječenjem ili jednostavnim opažanjem; hipertonična dekstroza imala je sličnu djelotvornost kod skleroze kao i natrijev tetradecil sulfat (STD) u jednom istraživanju.