Abdominalna dekompresija kod sumnje na ugrožen fetus ili pre‐eklampsiju
Abstract
Background
Abdominal decompression was developed as a means of pain relief during labour. It has also been used for complications of pregnancy, and in healthy pregnant women in an attempt to improve fetal wellbeing and intellectual development.
Objectives
The objective of this review was to assess the effects of antenatal abdominal decompression for maternal hypertension or impaired fetal growth, on perinatal outcome.
Search methods
The Cochrane Pregnancy and Childbirth Group's Trials Register (2 February 2012).
Selection criteria
Randomised or quasi‐randomised trials comparing abdominal decompression with no decompression in women with pre‐eclampsia and/or fetuses thought to be compromised.
Data collection and analysis
Eligibility and trial quality were assessed by one review author.
Main results
Three studies were included, all with the possibility of containing serious bias. Therapeutic abdominal decompression was associated with the following reductions: persistent pre‐eclampsia (relative risk 0.36, 95% confidence interval 0.18 to 0.72); fetal distress in labour (relative risk 0.37, 95% confidence interval 0.19 to 0.71); low birthweight (relative risk 0.50, 95% confidence interval 0.40 to 0.63); Apgar scores less than six at one minute (relative risk 0.26, 95% confidence interval 0.12 to 0.56); and perinatal mortality (relative risk 0.39, 95% confidence interval 0.22 to 0.71).
Authors' conclusions
Due to the methodological limitations of the studies, the effects of therapeutic abdominal decompression are not clear. The apparent improvements in birthweight and perinatal mortality warrant further evaluation of abdominal decompression where there is impaired fetal growth and possibly for women with pre‐eclampsia.
PICOs
Laički sažetak
Snižavanje tlaka trbuha (abdominalna dekompresija) prije rođenja kad majka ima visok krvni tlak ili je utvrđen poremećaj rasta ploda
Abdominalna dekompresija je postupak koji je prvotno korišten da se poveća protok krvi i pokreti maternice prema naprijed tijekom trudova kao način ublažavanja bolova. Iznad trbuha (abdomena) se postavi čvrsta kupola i prostor oko trbuha se dekomprimira ‐ smanji se tlak na ‐50 do ‐100 mmHg tijekom 15‐30 sekundi tijekom svake minute unutar razdoblja od 30 minuta, što se provodi jednom do triput dnevno ili kontinuirano tijekom porođaja. Promatranjem učinka tog postupka na fetus činilo se da poboljšava stanje ploda te se počela istraživati njegova učinkovitost kod komplikacija u trudnoći.
U ovom Cochrane sustavnom pregledu pronađene su 3 kliničke studije u kojima su sudionici bili nasumično raspoređeni u ispitivane skupine (randomizirane kontrolirane studije), i u kojima je sudjelovalo 356 trudnica. Sve te studije imale su određena ozbiljna metodološka ograničenja. Studije su objavljene između 1967. i 1973. godine. Jedna studija uključila je žene s pre‐eklampsijom, visokim krvnim tlakom (esencijalna hipertenzija) ili kroničnom upalom bubrega (nefritis). Druge dvije studije uključile su trudnice koje su nosile djecu premalu za njihovu gestacijsku dob. Ispitanice su nasumično bile podijeljene u skupinu koja je primala abdominalnu dekompresiju ili u skupinu bez dekompresije.
Čini se da abdominalna dekompresija ima povoljan učinak na razvoj pre‐eklampsije. To jedno istraživanje pokazalo je manju patnju fetusa tijekom porođaja i manje niskih Apgar bodova unutar jedne minute u skupini koja je primala abdominalnu dekompresiju. Uočeno veliko poboljšanje u porođajnoj težini i broju smrti oko rođenja koje je opisano u studijama dovoljno je da bi se poduprla daljnja procjena abdominalne dekompresije u slučajevima kad je poremećen rast ploda i možda u žena s pre‐eklampsijom, ali nove studije trebaju biti napravljene kao visoko‐kvalitetna kontrolirana istraživanja. Zbog spomenutih metodoloških ograničenja, klinička dekompresija ne može se još preporučiti zbog pristranosti uočenih u analiziranim studijama.
